mjesto slobodnog duha

eng1 fbbutton1 twtbutton1

Podgorica-nastavlja-se-tiranija-nad-arhitekturom

Ne postoji zainteresovanost državnih struktura za očuvanjem nečega što je kvalitetno, ukoliko se to kosi sa željama određenih pojedinaca, a uglavnom je tako jer se radi o objektima na najatraktivnijim gradskim lokacijama"

Zgrada Republičkog zavoda za urbanizam (RZUP), koja je u vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića, jedna je od značajnih ostvarenja arhitekte Ilije Šćepanovića i kao takva treba da bude sačuvana, smatra član grupe KANA/Ko ako ne arhitekt?, doktorica Milica Vujošević.

Na mjestu RZUP-a može da se izgradi stambeno - poslovna zgrada preko 25.000 kvadrata, a prihvaćen je i zahtjev da se spratnost odredi konkursom, odnosno da se ne ograničava na 11 spratova, koliko je bilo ranije predviđeno.

Aco Đukanović je u januaru 2007. godine kupio 75 odsto akcija RZUP-a za 2,7 miliona eura, a zgrada je predviđena za rušenje.

"Ne postoji zainteresovanost državnih struktura za očuvanjem nečega što je kvalitetno, ukoliko se to kosi sa željama određenih pojedinaca, a uglavnom je tako jer se radi o objektima na najatraktivnijim gradskim lokacijama", tvrdi Vujoševićeva.

Ona je objasnila da se Šćepanović (1931-1993) svrstava u najznačajnije crnogorske arhitekte.

"Radio je jedno kratko vrijeme i u Libiji, projektovao državne objekte. Zgrada RZUP-a (1969) jedno je od najpoznatijih njegovih izvedenih djela, pored zgrade 'Pobjede' (1974) i hotela 'Zeta' u Danilovgradu (1975).", kazala je Vujoševićeva.

Površina parcele na kojoj treba da bude izgrađeno 25.000 kvadrata, iznosi 5.705 metara.

"Smatra se da odnos kvadrature stanovanja i poslovanja ne treba ograničavati, odnosno objekat treba da bude eksponiran kako u horizontalnom, tako i vertikalnom gabaritu, kako bi predstavljao jednu od repernih tačaka gradskog jezgra. Zbog toga se ne vidi razlog ograničavanja spratnosti na P+11... ", navodi se u zahtjevu RZUP-a, koji je prihvaćen.

Vujoševićeva je istakla da mnogi Šćepanovićevi projekti koji su dobijali prve nagrade na jugoslovenskim konkursima, kao što je zgrada Tehničkih fakulteta u Podgorici, ostali su nerealizovani i čak su nestali iz arhive RZUP-a.

"Nekoliko godina bio je bez posla jer se javno usprotivio trasi puta od Podgorice do Cetinja. Smatrao je da ta trasa ide kroz ništa i da treba forsirati staru, preko Skadarskog jezera i Rijeke Crnojevića. Zgrada RZUP-a projektovana u obliku ćiriličnog slova š da se zna ko je autor. Specifičnost Šćepanovićeve arhitekture ogleda se u upotrebi kvadrata kao najracionalnijeg oblika, uz izvanrednu posvećenost plastici detaljima koje je sam oblikovao", istakla je Vujoševićeva.

Ona je naglasila da zgrada RZUP-a bi, zbog svih svojih kvaliteta, trebalo da bude zaštićena kao kulturno dobro i rijedak spomenik arhitekture modernog perioda u Crnoj Gori.

"Inicijativu za zaštitu ovog objekta je još 2012. godine podnio Arhitektonski forum, ali iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara ni do danas nisu imali vremena da se time pozabave. Razlog je svima jasan, ta je zgrada predviđena za rušenje i zamjenu objektom od 25.000 kvadrata", navodi Vujoševićeva.

Ona je navela da zaštita autorskih prava u Crnoj Gori za arhitektonska djela ne postoji.

"Nakon protesta arhitekte Vlada Plamenca zbog rušenja Hotela 'Avala' u Budvi, Zakon o autorskim pravima je izmijenjen, odnosno ona su arhitektama ukinuta. To sve govori o varvarstvu i tiraniji nad arhitekturom i arhitektama u ovoj državi. Svaki objekat moderne arhitekture doživljava istu sudbinu, od Hotela 'Crna Gora', preko 'Podgorice', sjutra RZUP-a, 'Pobjede', stare Vlade i tako dalje", navodi Vujošević.

Istakla je da RZUP od kada je privatizovan, počinje njegova dekadencija i upropašćavanje crnogorskog prostora uopšte, a planiranje je stavljeno u službu privatnih interesa.

Javne rasprave ne služe ničemu, primjedbe građana se odbijaju

Vujoševićeva je istakla da javne rasprave ne služe ničemu, i nije ni bitno da li se neko buni ili ne.

"Planer ima mogućnost da prihvati ili odbije šta smatra da treba, a ne postoji tijelo koje sankcioniše loše i nezakonite radnje planera", navodi Vujošević.

Kao konkretan primjer navela je to što su se izgradnji zgrade u parku kod "Simpa" protivili mnogi građani u toku javne rasprave, ali su im sve primjedbe odbijene.

Prethodno su građani iz "Simpovke", kojima su se pridružili i Aco Đukanović, kontroverzni biznismen Veselin Barović, spriječili početak gradnje zgrade „Maxim" 2003. na toj lokaciji.

Umjesto toga, "Maxim" je napravljen nedaleko od te lokacije, na uglu Moskovske ulice i Bulevara Svetog Petra Cetinjskog.

Međutim, obrađivač plana „Nova varoš 1 i 2" firma „Arhient" iz Podgorice, za tu parcelu, odnosno park kod zgrade "Simpo", ponovo je predvidio stambenu zgradu.

"Inženjerska komora ne oduzima licence, što bi trebalo, a sudski procesi su već sami po sebi beznadežni", kaže Vujoševićeva.

Istakla je da je sporna famozna institucija konkursa, koji po Zakonu može, a ne mora da se sprovede.

"Za sve sporne lokacije predviđaju se konkursi, koje odrađuju posebno odabrani biroi. I pored toga, imamo slučaj da se prvonagrađeno rješenje ne izvodi (što bi trebalo), već se kombinuje više rješenja kako investitoru odgovara, što obesmišljava postojanje konkursa", navodi Vujoševićeva.

Izvor: vijesti.me

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Refreširaj

kevric1

Nogopamet
Piše: Raul
Kevrić

Foto

Preporučujemo

Comp_2_0-00-12-08U toku ove i sljedeće školske godine Ministarstvo prosvjete i nauke u saradnji sa GTZ-om sprovešće kampanju „Energetska turneja" u svim osnovnim školama u Crnoj Gori.

Prijatelji sajta

 

 

cgtvit2  

 

ga-banner-160x80yihr-160x80 wwyc-color rekom baner 160x85 fellowship-2010---taboo sr btj-light-sr-300x100ae66 oilogo2 unicef.jpgcrckarijelogoctrlx.info-bannerbitno160x85cgfudbal222160x85160x80rajainewscrocropped-cf-headline3

 

 

 

 

 

stavtramontana
Balada o
Geleru V dio
Piše: Domagoj
Tramontana

 

Karikatura